Adversus necessitatem ne
dii quidem resistunt.
 
 Protiv neophodnosti (nužnosti), 
 nemogu čak niti bogovi pružiti otpor.


Livius, Ab urbe condita


 
RADNICI SVIH ZEMALJA , UJEDINIMO SE !

Workers of all countries we unite !

arbeiter aller länder vereinigen wir uns !

NOB-a

Branko Bauer

Branko Bauer

Na današnji dan rođen je Branko Bauer , jedan od najpopularnijih redatelja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Njegovo poimanje režije bilo je vrlo blisko - hollywoodskoj dramaturgiji, zbog toga je bio neobično popularan kod publike, ali istovremeno i ozbiljna filmska kritika nije ga omalovažavala.
Kraj života dočekao je u vrlo skromnim životnim uvjetima - gotovo u bijedi, zbog neriješenih mirovinskih problema (osveta novog režima) .
Drug Branko Bauer umro je u Zagrebu  11. travnja 2002.

Od samog starta svoje filmske karijere, imao je neobičnu empatiju za djecu i mlade. Njegovi prvi cjelovečernji filmovi bili dječji; Sinji galeb, 1953. (adaptacija istoimenog romana Tone Seliškara) i Milioni na otoku, 1955. godine. Njegov slijedeći film - Ne okreći se sine (1956.) smatra se jednim od najznačajnijih filmova s tematikom Drugog svjetskog rata, nagrađen je s tri zlatne arene u Puli. Prvi se okušao u žanru melodrame - Samo ljudi (1957), o ljubavi ratnog invalida i slijepe djevojke. Nakon toga slijedi jedna od prvih komedija o svakidašnjici studentskog para koji traži stan (Martin u oblacima, 1961), naslovnu ulogu igrao je Boris Dvornik i taj film je neobično pomogao njegovoj popularnosti kod široke filmske publike. Zatim slijedi velika uspješnica Prekobrojna (1962). Komedija o životu omladine na radnim akcijama. Film Licem u lice (1963. Zlatna arena za režiju) je njegov prijelomni film koji se obara na samovlašće. Nakon toga radi za TV Zagreb, 70-ih se vraća se svojoj prvoj ljubavi, tematici o djeci u ratu; Zimovanje u Jakobsfeldu (1975. Zlatna arena za režiju),Salaš u malom ritu (1976.) i biografski film Boško Buha (1978). godine.

 

  • "Boško Buha" (1978)
  • "Samoupravljanje - nada" (1978)
  • "Salaš u malom ritu" (1975)
  • "Zimovanje u Jakobsfeldu" (1975)
  • "Četvrti suputnik" (1967)
  • "Doći i ostati" (1965)
  • "Nikoletina Bursać"(1964)
  • "Licem u lice" (1963)
  • "Prekobrojna"(1962)
  • "Martin u oblacima"(1961)
  • "Tri Ane" (1959)
  • "Samo ljudi" (1957)
  • "Doviđenja Krapino"(1956)
  • "Ne okreći se, sine"(1956)
  • "Milijuni na otoku"(1955)
  • "Vesna"(1955)
  • "Prva revija domaćeg filma"(1954)
  • "San male balerine"(1954)
  • "Naprijed"(1953)
  • "Dani slave"(1953)
  • "Sinji galeb"(1953)
  • "Zagorje slavi"(1952)
  • "Uzbuna"(1951)
  • "Naša djeca"(1950)

 

Ažurirano ( Četvrtak, 09 Srpanj 2009 20:33 )

 

Sava Kovaèeviæ

Ocjena: / 49
LošeOdlično 

Na današnji dan , 13.06.1943 godine ,poginuo je jedan od najslavnijih Partizanskih komandanata , Narodni Heroj  Sava Kovačević.

Image
Sava Kovačević
 

Cijelu Biografiju druga Save Kovačevića možete pročitati na Wikipedia Srpsko-Hrvatskog jezika

http://sh.wikipedia.org/wiki/Sava_Kova%C4%8Devi%C4%87

Ažurirano ( Subota, 13 Lipanj 2009 21:39 )

Više...

 

67 Dana Užièke Republike

Ocjena: / 11
LošeOdlično 

67 Dana Užièke Republike


Ova kniga Jovana Radovanoviæa govori o partizanima Zapadne Srbije
i Šumadije, o borcima koj su u Hitlerovoj porobljenoj Evropi stvorili
prvu slobodnu teritoriju, našu slavnu UŽIÈKU REPUBLIKU....

Ova knjiga govori o svim važnijim dogaðajima u ovom kraju zemlje
a naroèito u Užicu i okolini u periodu od poèetka ustanka 1941. pa sve
do kraja iste godine.

Knjiga govori i o susretu Tita i D.M. , o Kadinjaèi, «Agrarnoj reformi»,
«Užièkoj vladi»....

Vredi proèitati...

Drugarski pozdrav drug rajko62.

Ažurirano ( Utorak, 10 Srpanj 2007 23:32 )

Više...

 

67 DANA UŽIÈKE REPUBLIKE

Ocjena: / 1
LošeOdlično 

 Jovan Radovanoviæ

 

67 DANA

UŽIÈKE REPUBLIKE

 

«... Mi smo to tada nazvali Užièkom republikom, i to je bilo pravilno. To je bila jedina tvrðava u Hitlerovoj okupiranoj Evropi – Užièka tvrðava revolucionarnog proleterijata i slobodarskog naroda. Bili su to zaista herojski i sudbonosni dani, èiju velièinu još ni danas ne možemo potpuno sagledati...

Ovde je Hitler doživeo prve poraze kakvima se nije nadao...» 

Više na forum.slobodnajugoslavija.com 

 

Pogibija Nikole Demonje

Ocjena: / 3
LošeOdlično 

Pogibija Nikole Demonje

 

 

 

Èujte, braæo, i tko èuti želi

što nam pjesma o Demonji veli:

Èujte, braæo, velikoga jada

kak' Demonja u borbi nastrada.

U borbi je bio kao žera,

komandant je bio proletera.

Tri godine veæ imade dana

kako vodi borbu partizana.

 

Kod Požege desila se borba

oko podne tako rekuæ' doba.

Krvava se borba otvorila,

od Požege banda navalila.

Navalila banda i zlotvori

sa narodnom vojskom da se bori.

 

Drug Demonja doš'o na juriše

da uništi bandita što više.

ako j' hrabro naprijed jurišao

tako j' ranjen na bojištu pao.

U Požegi pade na ulici,

raniše ga banditi krvnici.

 

Partizani Demonju izbave

iz Požege, iz borbe krvave.

Tad Demonja govori ovako:

»Braæo moja, ja sam ranjen jako,

ne znam da æu boriti se više,

gdje je doktor da me operiše!«

 

Partizani poslaše kurira

po doktora da ga operira.

Došo doktor da ga operiše,

al' Demonja ne govori više,

samo reèe braæi drugovima:

 

»Èujte, braæo, što vas ovdje ima,

par rijeèi èujte od svoga druga,

moja rijeè neæe biti duga.

Braæo moja ljubezna i slatka,

moja rijeè bit æe sasvim kratka.

 

Braæo moja, nije meni žao

što sam ranjen ja u borbi pao.

Žao mi je mog jedinog brata[1],

sam æe ostat tog krvavog rata.

Èujte, braæo, što æu vam kazati,

za par dana tko æe zaplakati.

Zaplakat æe onaj narod cijeli

sa Banije koji mene želi,

koji žele svi èuti za mene.

Hvala Savezu antifašistièkih boraca i antifašista Republike Hrvatske

Partizani, mene ne žalite,

sam' pazite da me osvetite.

Nemojte me žaliti sa plaèom,

veæ osvetom i borbom što jaèom.«

 

Još Demonja drugovima veli:

 

»Èujte, braæo, što mi srce želi:

Sad pozdravljam borce partizane.

na Blažuju[2] neka mu sahrane!

U Slavoniji, moja braæo mila.

Tamo mi je prva borba bila.

Tam' sam prvu borbu otvorio,

tam' sam prvi  metak opalio.

Nek mi grobak tarabom ograde,

svakog cvijeæa neka mi zasade.

Zasadite borova zeleni',

to æe biti  uspomena meni.

To bi moja zadnja želja bila,

pozdravljani te moja curo mila.

Nek se glasno èuje do Banije.

da je Zora moje najmilije.

Idi, Zoro, brata mi posjeti,

neka mene mladoga osveti.

Savi  njemu ruke oko vrata

k'o što sam ja tebi nekada.«

To izusti i dušu ispusti.

Omladina iz okolni' sela

drug Demonji vijence  je uplela.

I njegova cijela divizija

komandanta svoga sahranila.

 

Cio narod drug Demonju gleda,

braco mu se od njeg' rastat ne da.

Ne može se rastati od jada,

misliš, srce da mu se raspada.

 

U kamion braæa ga unesu,

kamionom natrag ga odvezu.

 

Izgubismo borca Slavonije,

komandant je bio divizije.

Borio se tri godine dana,

komandant je bio partizana,

al' slobodu nije doèekao,

veæ je ljutim ranam' podlegao.[3]



[1] Dušan Demonja — brat Nikole Demonje. Iako još mlad nalazio se tada u partizanima. Borio se u slavonskim jedinicama. Poslije rata živio u Beogradu kao oficir JNA.

[2] Pjesma je objavljena 1964. godine u »Požeškom Listu« u obradi Nikole Cvjetkoviæa. nastavnika iz Slavonske Požege. On je tada izmeðu ostaloga pisao: -Historijska je èinjenica da je Demonja pred samu smrt zaželio da ga sahrane na Blaguju, brdašcu i/nad Kamenske za koje su ga vezala sjecanja na prve borbe s neprijateljem.«

[3] Pjesmu je prvi zapisao Milan Lukiæ, službenik iz Slavonske Požege, u Kuli po kazivanju sestara Jele i Nade Bunèiæ i Soke Kneževiæ, bivših skojevki iz Mrkoplja kod Striježevice. Pretpostavlja se da je pjesma nastala odmah po Demonjinoj pogibiji i da su je od zaborava saèuvale pomenute drugarice.

Pjesmu su u cijelosti autoru knjige »Sa Papuka sa planine« Dani Pavlici. kazale Ljubica Marinoviæ — Mitroviæ i Ana Varelija iz Požeškog Bre­stovca u ožujku 1969. godine. One su se prisjetile novih, do tada nepo­znatih stihova — ukupno šesnaest, koji govore o junakovoj želji da ga partizani sahrane na Blažulju i o njegovoj djevojci Zorki koju i Nožiniæ spominje u svom romanu »Demonja«.

Ažurirano ( Utorak, 10 Travanj 2007 09:35 )

 
Više članaka...
<< Početak < « 1 2 3 » > Kraj >>
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL