NOB-a
Branko BauerBranko BauerNa današnji dan rođen je Branko Bauer , jedan od najpopularnijih redatelja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Njegovo poimanje režije bilo je vrlo blisko - hollywoodskoj dramaturgiji, zbog toga je bio neobično popularan kod publike, ali istovremeno i ozbiljna filmska kritika nije ga omalovažavala. Od samog starta svoje filmske karijere, imao je neobičnu empatiju za djecu i mlade. Njegovi prvi cjelovečernji filmovi bili dječji; Sinji galeb, 1953. (adaptacija istoimenog romana Tone Seliškara) i Milioni na otoku, 1955. godine. Njegov slijedeći film - Ne okreći se sine (1956.) smatra se jednim od najznačajnijih filmova s tematikom Drugog svjetskog rata, nagrađen je s tri zlatne arene u Puli. Prvi se okušao u žanru melodrame - Samo ljudi (1957), o ljubavi ratnog invalida i slijepe djevojke. Nakon toga slijedi jedna od prvih komedija o svakidašnjici studentskog para koji traži stan (Martin u oblacima, 1961), naslovnu ulogu igrao je Boris Dvornik i taj film je neobično pomogao njegovoj popularnosti kod široke filmske publike. Zatim slijedi velika uspješnica Prekobrojna (1962). Komedija o životu omladine na radnim akcijama. Film Licem u lice (1963. Zlatna arena za režiju) je njegov prijelomni film koji se obara na samovlašće. Nakon toga radi za TV Zagreb, 70-ih se vraća se svojoj prvoj ljubavi, tematici o djeci u ratu; Zimovanje u Jakobsfeldu (1975. Zlatna arena za režiju),Salaš u malom ritu (1976.) i biografski film Boško Buha (1978). godine.
Ažurirano ( Četvrtak, 09 Srpanj 2009 20:33 ) |
Sava KovaèeviæNa današnji dan , 13.06.1943 godine ,poginuo je jedan od najslavnijih Partizanskih komandanata , Narodni Heroj Sava Kovačević. ![]() Sava Kovačević Cijelu Biografiju druga Save Kovačevića možete pročitati na Wikipedia Srpsko-Hrvatskog jezika Ažurirano ( Subota, 13 Lipanj 2009 21:39 ) 67 Dana Uièke Republike67 Dana Uièke Republike Ažurirano ( Utorak, 10 Srpanj 2007 23:32 ) 67 DANA UIÈKE REPUBLIKEJovan Radovanoviæ
67 DANAUIÈKE REPUBLIKE
«... Mi smo to tada nazvali Uièkom republikom, i to je bilo pravilno.
To je bila jedina tvrðava u Hitlerovoj okupiranoj Evropi – Uièka
tvrðava revolucionarnog proleterijata i slobodarskog naroda. Bili su to
zaista herojski i sudbonosni dani, èiju velièinu još ni danas ne moemo
potpuno sagledati...
Pogibija Nikole DemonjePogibija Nikole Demonje
[1] Duan Demonja brat Nikole Demonje. Iako jo mlad nalazio se tada u partizanima. Borio se u slavonskim jedinicama. Poslije rata ivio u Beogradu kao oficir JNA. [2] Pjesma je objavljena 1964. godine u »Poekom Listu« u obradi Nikole Cvjetkoviæa. nastavnika iz Slavonske Poege. On je tada izmeðu ostaloga pisao: -Historijska je èinjenica da je Demonja pred samu smrt zaelio da ga sahrane na Blaguju, brdacu i/nad Kamenske za koje su ga vezala sjecanja na prve borbe s neprijateljem.« [3] Pjesmu je prvi zapisao Milan Lukiæ, slubenik iz Slavonske Poege, u Kuli po kazivanju sestara Jele i Nade Bunèiæ i Soke Kneeviæ, bivih skojevki iz Mrkoplja kod Strijeevice. Pretpostavlja se da je pjesma nastala odmah po Demonjinoj pogibiji i da su je od zaborava saèuvale pomenute drugarice. Pjesmu su u cijelosti autoru knjige »Sa Papuka sa planine« Dani Pavlici. kazale Ljubica Marinoviæ Mitroviæ i Ana Varelija iz Poekog Brestovca u oujku 1969. godine. One su se prisjetile novih, do tada nepoznatih stihova ukupno esnaest, koji govore o junakovoj elji da ga partizani sahrane na Blaulju i o njegovoj djevojci Zorki koju i Noiniæ spominje u svom romanu »Demonja«. Ažurirano ( Utorak, 10 Travanj 2007 09:35 ) |



