Kapital I

PREDGOVOR ENGLESKOM IZDANJU

User Rating: / 1
PoorBest 
Kapital I

PREDGOVOR ENGLESKOM IZDANJU

 

Objavljivanje „Kapitala" na engleskom jeziku ne treba opravdanja. Naprotiv, može se oèekivati objašnjenje zbog èega je ovo englesko izdanje dosad bilo odlagano, kad se vidi da se posljednjih nekoliko godina u engleskoj i amerièkoj štampi i dnevnoj literaturi stalno spominju, napadaju i brane, objašnjavaju i izvræu teorije zastupljene u ovoj knjizi.


Kada je uskoro poslije autorove smrti 1883. g. postalo jasno da je englesko izdanje djela doista potrebno, izjavio je g. Samuel Moore (Semjuel Mur), dugogodišnji prijatelj Marxov i pisca ovih redaka, i koji je s knjigom Upoznat možda više no itko drugi, da je spreman uzeti na sebe prijevod koji su izvršioci Marxovog književnog testamenta željeli što prije dostaviti javnosti. Bilo je ugovoreno da ja uporedim rukopis s originalom i da predložim izmjene koje naðem da treba izvršiti. Kada se malo po malo pokazalo da poslovi njegova poziva spreèavaju g. Moore-a da prijevod dovrši brzinom koju smo svi željeli, prihvatili smo radosno ponudu dr. Avelinga (Ejvelinga) da preuzme jedan dio rada; istovremeno se ponudila g-ða Aveling, Marxova najmlaða kæi, da kontrolira citate i da uspostavi originalni tekst mnogobrojnih mjesta koja je Marx uzeo iz engleskih pisaca iPlavih knjiga i koja je on preveo na njemaèki. Sve je ovo potpuno izvršeno osim nekoliko neizbježnih izuzetaka.Dr. Aveling je preveo slijedeæe dijelove knjige*: 1) glavu X. („Radni dan") i XI. („Stopa i masa viška vrijednosti");


* Podjela engleskog Izdanja na glave odgovara podjeli u francuskom izdanju; tu je Marx dijelove èetvrte glave (koja je u isto vrijeme drugi odjeljak) pretvorio u glave; dvadeset i èetvrtu glavu pretvorio je u poseban odjeljak (VIII.), a njegove dijelove u glave. — Red.

 

 

Last Updated (Saturday, 10 February 2007 22:50)

Read more...

 

UZ ÈETVRTO IZDANJE

Kapital I

UZ ÈETVRTO IZDANJE

Èetvrto izdanje zahtijevalo je od mene što je moguæe definitivnije utvrðivanje teksta kao i primjedaba. Evo ukratko kako sam ovaj zahtjev ispunio:Uporedivši još jednom francusko ' izdanje s Marxovim rukopisnim bilješkama, prenio sam iz francuskog izdanja u njemaèki tekst još nekoliko dodataka. Oni se nalaze na str. 80. (treæe izdanje, str. 88.), str. 458.—60. (treæe, str. 509.—10.), str. 547.—51. (treæe, str. 600.), str. 591.—93. (treæe, 644.), i str. 596. (treæe, str. 648.) u primjedbi 79. Isto tako, po ugledu na francusko i englesko izdanje, prenio sam u tekst dugaèku primjedbu o rudarskim radnicima (treæe izdanje, str. 509.—15., èetvrto izdanje, str. 461.—67.). Druge male izmjene èisto su tehnièke prirode.
Dodao sam zatim još nekoliko primjedaba radi objašnjenja, naroèito tamo gdje mi se èinilo da to zahtijevaju izmijenjene historijske okolnosti. Sve su te dodate primjedbe stavljene u uglaste zagrade i oznaèene mojim poèetnim slovima ih sa ,.D. H."*

 

* U ovom izdanju u okruglim zagradama s oznakom F. E. — Red.

Read more...

 

Roba i Novac ,prva glava ,1

User Rating: / 4
PoorBest 
Kapital I

PRVI ODJELJAK

 

  1. GLAVA PRVA - ROBA 
    1. Dva èinioca robe
    2. Dvojak karakter rada
    3. Oblik vrijednosti ili prometna vrijednost

    A.Jednostavan, pojedinaèan ili sluèajan oblik vrijednosti
    1. Dva pola izraza vrijednosti
    2. Relativni oblik vrijednosti
    3. Ekvivalentski oblik
    4. Cjelina prostog oblika vrijednosti


    B. Potpun ili razvijen oblik vrijednosti
    1. Razvijeni relativni oblik vrijednosti
    2. 2. Posebni oblik ekvivalenta
    3. 3. Nedostatci potpunog ili ...

    C. Opæi oblik vrijednosti
    1. Izmijenjeni karakter oblika vrijdnosti
    2. Odnos izmedju relativnog oblika vrijednosti i razvitka ekvivalentskog oblika
    3. Prijelaz i opsteg oblika vrijednosti u novcani oblik

    D. Novèani oblik vrijednosti
            4.   Fetiški karakter robe i njegova tajna



  2. GLAVA DRUGA - PROCES RAZMJENE

 

 

 

 

 

Prvi odjeljak

 

Roba i novac

  GLAVA PRVA

 

Roba

1. Dva èinioca robe: upotrebna vrijednost i vrijednost
(supstancija vrijednosti i velièina vrijednosti)

 

Bogatstvo društava u kojima vlada kapitalistièki naèin proizvodnje ispoljava se kao ogromna zbirka roba1, a pojedinaèna roba kao njegov osnovni oblik. Zbog toga æe naše istraživanje poèeti analizom robe.
Roba je pre svega spoljašnji predmet, stvar koja svojim svojstvima zadovoljava ljudske potrebe ma koje vrste. Svejedno je kakve su prirode ove potrebe, npr, potièu li iz stomaka ili iz fantazije2. Tu se ne postavlja ni pitanje kako stvar zadovoljava potrebu ljudi* da li neposredno, kao sredstvo za život, tj, kao predmet potrošnje, ili posredno, kao sredstvo za proizvodnju.
Svaka korisna stvar, kao železo, hartija itd., može se posmatrati s dve taèke gledišta: po kvalitetu i po kvantitetu. Svaka takva stvar cjelina je mnogih svojstava, te se može iskorištavati s raznih strana. Otkrivati te razne korisne strane, a time i raznolike naèine za upotrebljavanje stvari, istorijski je èin.3 Tako je i sa pronalaženjem društvenih mera za kvantitet korisnih stvari. Razliènost robnih mera po tièe delom iz razlièite prirode predmeta koje treba meriti, a delom iz sporazuma.
Korisnost neke stvari èini tu stvar upotrebnom vrijednošæu4. Ali ta korisnost ne lebdi u vazduhu. Uslovljena svojstvima samog robnog tela, ona bez njega ne postoji. Zbog toga je samo robno telo, kao železo, pšenica, dijamant itd., upotrebna vrijednost ili dobro. Ovaj karakter stvari ne zavisi od toga da li prisvajanje njenih upotrebnih svojstava staje èoveka mnogo ili malo rada. Kad posmatramo upotrebne vrijednosti, vazda pretpostavljamo njihovu kvantitativnu odreðenost, kao: tuce èasovnika, aršin platna, tona železa itd.

Last Updated (Tuesday, 06 March 2007 22:57)

Read more...

 

2. Dvojaki karakter rada

User Rating: / 3
PoorBest 
Kapital I

2. Dvojaki karakter rada

predstavljenog u robama

 

U samom poèetku roba nam se pokazala kao nešto dvorodno, kao upotrebna vrijednost i razmenska vrijednost. Posle se pokazalo da i rad, ukoliko je izražen vrednošæu, ne poseduje više ona ista obeležja koja mu pripadaju kao stvaraocu upotrebnih vrijednosti. Ovu dvorodnu prirodu rada sadržanog u robi prvi sam ja kritièki dokazao.[12] Pošto je ova taèka stožer oko kojega se okreæe razumevanje politièke ekonomije, rasvetliæemo je ovde izbliže.

Uzmimo dvije robe, recimo l kaput i 10 aršina platna. Neka je vrijednost prve robe dvaput veæa od vrijednosti druge, tako da ako je vrijednost 10 aršina platna=B, kaput je=2B.


Last Updated (Tuesday, 06 March 2007 00:03)

Read more...

 

3. Oblik vrijednosti

Kapital I

3. Oblik vrijednosti ili

razmjenska vrijednost

 

Robe dolaze na svet u obliku upotrebnih vrijednosti ili robnih tela, kao što su železo, platno, pšenica itd. To im je obièan prirodni oblik. Ali one su robe samo zato što su nešto dvostruko—upotrebni predmeti, a u isto vrijeme i nosioci vrijednosti. Zbog toga se one ispoljavaju kao robe, odnosno imaju robni oblik samo ukoliko imaju dvostruk oblik: prirodni i vrednosni.

Predmetnost robne vrijednosti razlikuje se od udovice Žurke po tome što se ne zna za šta da se uhvati.[4] ! Upravo suprotno gruboj predmetnosti robnih tela, u predmetnost njihove vrijednosti ne ulazi ni atom prirodne materije. Stoga se neka izdvojena roba može okretati i obrtati do mile volje, kao stvar od vrijednosti ona ostaje neshvatljiva. Ali ako se setimo da je vrijednost roba predmetna samo ukoliko su robe izrazi iste društvene jedinice, ljudskog rada, da je prema tome predmetnost njihove vrijednosti èisto društvena, onda se po sebi razume i to da se ona može ispoljavati samo u društvenom odnosu robe prema robi. I doista smo bili pošli od razmenske vrijednosti, ili odnosa u kome se robe-.razmenjuju, da bismo ušli u trag vrijednosti koja se u njima krije. Sada se moramo vratiti na taj pojavni oblik vrijednosti.


Svako, makar ne znao ništa drugo, zna da robe imaju zajednièki oblik vrijednosti koji je do krajnosti upadljivo suprotan šarenim prirodnim oblicima njihovih upotrebnih vrijednosti — novèani oblik. Ali tu sad treba dati ono što buržoaska ekonomija nije èak ni pokušavala, treba, naime, dokazati kako je postao ovaj novèani oblik, valja, dakle, propratiti razvitak izraza vrijednosti koji se sadrži u odnosu vrijednosti roba poèev od njegovog najprostijeg, najneuglednijeg lika, pa do sjajnog novèanog oblika. A s tim æe ujedno otpasti i zagonetka novca.

Oèevidno je da je najprostiji odnos vrijednosti onaj u kome se neka roba nalazi prema samo jednoj jedinoj robi druge, koje bilo vrste. Zato nam odnos vrijednosti dveju roba pruža najprostiji izraz vrijednosti za neku robu.

Last Updated (Tuesday, 06 March 2007 00:05)

 
More Articles...